Članovi stručnog povjerenstva za dodjelu nagrada (Ivna Bućan, Astrid Horvat, Dobrila Kraljić, Vesna Cetin-Krnjević i Lidija Komes, voditeljica projekta) obišli su od proljeća do jeseni 130 škola koje su ušle u uži izbor. Naš su školski vrt obišli za vrijeme školskih praznika pa iako je bilo vrijeme godišnjih odmora, naše čistačice, kuharice i domar vrijedno su zalijevali biljke, okopavali ih te kosili i uređivali travnjake što je, zasigurno, bio dodatni poticaj za dobivanje nagrade.

     U projekt „Najljepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj“ naša se škola uključila još 2008. godine, da bi već 2009. godine primila nagradu za „Najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske“. Od tada pa sve do danas naš se školski vrt neprestano nadograđivao i nadopunjavao zahvaljujući gotovo svakodnevnoj brizi te silnom trudu i upornosti svih naših učenika i djelatnika. Naši su učenici odlično prihvatili sudjelovanje u projektu te su vrlo brzo, kroz igru i druženje naučili kako posijati sjeme, njegovati mladu biljku, ubrati njezin plod i kako sačuvati zdravo tlo i, što je najvažnije, naučili su kako sačuvati ljepotu prirode koja nas okružuje.

     Ovaj ekološko-edukativni projekt Hrvatske radiotelevizije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta nastao je 1994. godine na poticaj ekološke emisije Prvog programa Hrvatskog radija „Slušaj kako zemlja diše“. Urednica emisije bila je Lidija Komes koja je postala voditeljica projekta, a njegovi ciljevi postali su: promicanje organske poljoprivrede, uzgoj autohtonoga i domaćega bilja, prepoznavanje ljepote vlastitoga krajolika i povratak tradicijskim vrtovima u svim područjima Hrvatske. Projekt je postao priznat i na europskoj razini te je 2005. godine dobio nagradu Europskog saveza novinara za jedinstveni ekološko-edukativni pristup mladima.   

Voditeljica projekta Lidija Komes i ravnatelj HRT-a Goran Radman     

     Naše uspješno sudjelovanje u projektu „Najljepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj“ pravi je put prema modernom školstvu koje odgaja i obrazuje za skladniju i ljepšu budućnost.